Hoće li Vlada novim programom podići cijene stanovanja? Evo što kažu struka i vladajući

Primjerice, stan u k.o. Centar novi (Zagreb) od 62 četvorna metra se procjenjuje na 43.300,80 eura za razdoblje najma od četiri godine. Mjesečno bi to iznosilo 902,10 eura, a 60 posto cijene ili 25.980,48 eura bi Vlada isplatila vlasnicima odmah, a ostatak nakon isteka polovice ugovornog razdoblja.

On je namijenjen vlasnicima stanova ili kuća koje su prazne protekle dvije godine, a koji žele svoju nekretninu dati na upravljanje APN-u na višegodišnji najam.

S tim informacijama, pojavile su se kritike da bi slobodno tržište moglo biti u problemima jer bi vlasnici stanova koji su trenutno u najmu mogli podići cijene na razinu onih koje propisuju vladajući.

"Ne raspravlja se o pravim problemima građana nego dočekom rukometašima. Veliki je misterij što će Program donijeti jer nemamo odgovarajuće uvide u detalje, Vlada je to radila u tajnosti, bez konzultacija i bez rasprave o pravim problemima. Naši sugrađani su suočeni s time da ne mogu do priuštivog stanovanja i u opasnosti smo da dođemo u situaciju kreiranja generacije doživotnih rentijera, onih koji si ne mogu priuštiti nekretninu", rekao nam je profesor socijalne politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu Gojko Bežovan.

"Slovenija je pokušala nešto slično"

Najavio je da će u suradnji s kolegama stručnjacima pokrenuti raspravu i na nju pozvati sve, od predstavnika Crkve, državne vlasti, lokalnih vlasti, arhitekata, građevinara, građana...

"Tada možda dobijemo željene odgovore i pošaljemo poruku", istaknuo je.

Iako ne želi unaprijed govoriti o potencijalnom rastu cijena nekretnina na slobodnom tržištu, ne isključuje tu mogućnost.

"Slovenija je pokušala nešto slično, ali nije uspjela iako se nudila povoljnija cijena najma. Također, neke uvide imamo i mi sami. Primjerice, ako peteročlana obitelj živi u Stenjevcu, a nudi joj se stan u Sesvetama, koliko to pomaže? Problem je dužina čekanja da se sklopi jedan ugovor ove vrste. Po aktualnim postavkama, to traje kao izdavanje građevinske dozvole."

Bežovan napominje da ne postoje mjerljivi podaci i da se ne komunicira s građanima.

"Zato se ne može dobiti realniji uvid u stiauciju i baviti konkretnije rješenjima problema", zaključio je Bežovan.

S njegovim se riječima ne slaže državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir.

"Ne razumijem zašto se gospodin Bežovan buni i zašto je nezadovoljan. Imali smo Radnu skupinu u koju se uključilo 30 stručnjaka. Činila je sociologe, arhitekte, građevinare, pravnike, ekonomiste... Poštovala se procedura i bile su uključene sve struke i institucije koje sa stanovanjem imaju doticaja. Za nacrt Nacionalnog plana je provedeno i redovno javno savjetovanje", započeo je u razgovoru Uhlir pa se osvrnuo na mogućnost poskupljenja najma stanova koji se trenutno nalaze na tržištu:

"Koristili su se medijalni podaci za prošlu godinu, koji se mogu pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku i u objavljenim oglasima. Naravno, mi ne možemo utjecati na određivanje cijena pojedinih vlasnika, ali Ekonomski institu je za Ministarstvo napravio analizu podataka s realiziranim cijenama i objavili smo sistematizirani pregled po svim jedinicama lokalne samouprave. Vjerujem da postoje pojedinci koji osjećaju neki problem, ali to je uvijek tako, svi polazimo od sebe."

"Cilj je aktivirati ono što trenutno nije na tržištu"

Medijalno iskazivanje cijena znači da je 50 posto stanova na tržištu iznad navedene cijene, a 50 posto ispod. Dakle u slučaju stana s početka teksta, 50 posto je skuplje od 902,10 eura, a 50 posto jeftinije. Što se mjesta stanovanja tiče...

"Mi možemo ponuditi ono što imamo, a na najmoprimcima je to prihvatiti ili ne. Također, moram odmah naglasiti, ovo je samo jedna od devet mjera budućeg Zakona o priuštivom stanovanju. Ovaj prvi cilj je aktivirati ono što trenutno nije na tržištu, a oko nas je, onda ide mjera o gradnji, a potom gradnja kroz udruživanje..."

Uhlir je naveo da u Zagrebu postoji oko 58.000 praznih stanova i da je trenutno interes ohrabrujući.

"Više smo nego zadovoljni, imamo puno upita i prijava, ali ne idemo u javnost s brojkama dok nije ispunjena sva dokumentacija. Također, ovdje se radi o pilot programu. Nijedna država u Europi nije imala sličan primjer programa."

Ipak, "pilotirala" je Slovenija, koju spominje Bežovan.

"Učili smo na tuđim greškama, tako i slovenskima. Njihov se model u više stavki razlikuje od našeg. Prvo, nudili su minimalne iznose, mi medijalne i već to je velika razlika. Mi isplaćujemo kumulativno 60 posto iznosa odmah, a oni su isplaćivali na mjesečnoj razini", pojasnio je Uhlir i napomenuo da se pomno prati javni poziv:

"Krenuo je prije blagdana i trajanje mu je 45 dana. Kao što sam rekao, riječ je o pilot programu i doživjet će modifikacije. Svakako, ohrabruje nas postojeći interes."

Napomenuo je da postoji desetak kriterija po kojima će se dodjeljivati stanovi u najam, a pri vrhu su broj članova obitelji, djeca i njihova dob, prihodi, životna dob svih stanara s time da prednost imaju oni od 18 do 45 godina starosti, invaliditet, potrebe za deficitarnim zanimanjima...

"Javili su nam se iz dvadesetak gradova s popisom deficitarnih zanimanja. Iz Zagreba nisu."

Važno je naglasiti da se ugovori potpisuju na tri do deset godina i moguće ih je produljivati, nakon što prvotno vlasnici odluče na koliko žele potpisati taj prvi ugovor. Također, i najmodavci i najmoprimci su zaštićeni klasičnim formulacijama koji već postoje.